1. Analiza rizika za projektiranje spremnika za skladištenje sirove nafte velikih razmjera
1.1 Analiza opasnosti sirove nafte
Sirova nafta je zapaljiva tekućina klase A i B koja je vrlo zapaljiva; Granično područje eksplozivnosti je usko, ali je vrijednost niska, što nosi određenu opasnost od eksplozije, a pritom pri gašenju požara posebnu pozornost treba obratiti na lagano vrenje i prelijevanje sirove nafte.
1.2 Analiza uzroka opasnosti od požara i eksplozije
Karakteristike sirove nafte određuju rizik od požara i eksplozije, što je primarni i najvažniji čimbenik rizika za velike spremnike sirove nafte. Za nastanak požara potrebna su tri uvjeta: izvor paljenja, zapaljive tvari i zrak.
Problem izvora paljenja uglavnom se rješava pojačanom kontrolom, a problem istjecanja zapaljivih tvari treba spriječiti i kontrolirati tijekom procesa projektiranja spremnika.
Prolivena sirova nafta dolazi u kontakt sa zrakom, tj. je zapaljiva tvar. Istjecanje sirove nafte češće se događa tijekom skladištenja i transporta, uglavnom uključujući istjecanje nafte iz spremnika, odvodnjavanje, curenje nafte kroz opremu, cjevovode i ventile te isparavanje nafte i plina uzrokovano lošim brtvljenjem, a postoji i mogućnost vrlo velikih curenja kao što je otvaranje dna spremnika i pucanje zavara, spuštanje dna plutajuće ploče itd.
Korozija je jedan od važnih čimbenika u nastanku curenja. Bilo je mnogo curenja ulja u zemlji i inozemstvu uzrokovanih korozijom na dnu spremnika za ulje. Preliminarni rezultati istraživanja korozije u spremniku za skladištenje sirove nafte pokazuju da je korozija dna spremnika ozbiljna, a većinom je rupičasta korozija, koja se uglavnom javlja u zoni utjecaja topline zavarivanja, udubljenja i deformacije, nakon čega slijedi korozija vrha spremnika, što je neujednačena i složena korozija popraćena poroznošću, a korozija stijenke spremnika je lagana i to je ujednačena rupičasta korozija koja se uglavnom javlja na sučeljima ulje-voda i ulje-zrak. Za usporedbu, vanjska korozija na dnu spremnika je ozbiljnija, uglavnom na strani gdje rubna ploča dodiruje temelj prstenaste grede.
Nesreća s poplavom plutajuće ploče jedna je od ozbiljnih i opasnih nesreća opreme koje su tabu u proizvodnji i radu spremnika za ulje s plutajućim krovom. S jedne strane, pojava takvih nesreća odražava ozbiljne nedostatke u projektiranju, izgradnji, upravljanju itd., as druge strane, uzrokovat će istjecanje velikih količina sirove nafte, ozbiljno utjecati na proizvodnju, onečistiti okoliš i stvoriti opasnost od požara.
2 Ključna sigurnosna pitanja u projektiranju velikih spremnika za skladištenje sirove nafte i protumjere
2.1 Temelji i temelji spremnika
Projektiranje temelja spremnika i dizajn temelja spremnika temeljna su jamstva za osiguravanje sigurnog rada velikih spremnika. Prema standardu petrokemijske industrije [2], u procesu odabira lokacije projekta potrebno je provesti geotehnička istraživanja, posebno utvrditi situaciju za opće temelje, meke temelje, planinske temelje i posebne temelje tla, te također predložiti odgovarajuće metode obrade temelja, a istovremeno treba izvršiti procjenu seizmičkog utjecaja gradilišta i temelja kako bi se izbjegla izgradnja raznih mekih i tvrdih temelja na temelju ili u zona utjecaja aktivnih geoloških rasjednih zona.
Uobičajeni oblici temelja spremnika uključuju tip prstenastog zida (greda), tip vanjskog prstenastog zida (greda) i tip zaštite nagiba. Odabir mora biti proveden u skladu s geološkim uvjetima. Temelj spremnika trebao bi imati dovoljnu ukupnu stabilnost, ujednačenost i dovoljnu krutost na savijanje u ravnini, strukturna krutost temelja neposredno ispod stijenke spremnika trebala bi biti ojačana, osnova temelja koja podupire donju ploču trebala bi biti fleksibilna da apsorbira deformacije nastale zavarivanjem, to je preporučuje se ugradnja vodonepropusne barijere za ulje i signalne cijevi za curenje ulja, a udaljenost između razine podzemne vode i gornje površine temelja ne smije biti manja od visine koju kapilarna voda može doseći (obično 2 m).
